Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela (R)
06:42
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
07:19
Jadranska ostrva -Rab (R)
07:35
ljudi -Put na Mesec (R)
07:46
ljudi-Menjanje stolova (R)
08:03
Ram za nekoliko poza 02 (R)
08:31
Dvadeset miliona -Muška voda (R)
08:58
Ti dani te godine 1959. (R)
09:47
Krajem nedelje -25 godina Montrea (R)
10:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek (R)
11:32
Rokovnik-Mir brate mir (R)
12:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela (R)
12:42
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
13:19
Jadranska ostrva -Rab (R)
13:35
ljudi -Put na Mesec (R)
13:46
ljudi-Menjanje stolova (R)
14:03
Ram za nekoliko poza 02 (R)
14:31
Dvadeset miliona -Muška voda (R)
14:58
Ti dani te godine 1959. (R)
15:47
Krajem nedelje -25 godina Montrea (R)
16:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek (R)
17:32
Rokovnik-Mir brate mir (R)
18:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01
18:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02
19:02
Serija Ram za nekoliko poza, snimljena je 1976. godine. Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić, tokom emitovanja serije pobrao je kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja.... Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj učestvuju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar. Reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
19:38
Kalemegdanski sutoni
20:06
Dosije našeg vremena 1952.
21:09
Serijal je nastajao sedamdesetih godina. Autori se u emisijama bave fenomenima iz različitih oblasti - od pozorišta, likovne umetnosti do sporta.... U ovoj emisiji, urednik Feliks Pašić sa gostima – Momčilom Vukotićem (fudbaler), Danom Milosavljević (narodni heroj), Vukom Pavićevićem (profesorom etike), Milovanom Danojlovićem (književnik), Manojlom Bročićem (sociolog) i Đorđem Marjanovićem (pevač i estradni umetnik) traga za odgovorima na pitanja: ko je junak našeg doba? da li ga poznajemo? da li smo spremni da ga prepoznamo? šta je to što jedno delo nekog čoveka čini junačkim delom? koja su to moralna svojstva koja treba da ima jedan junak.
21:53
U emisiji Dragana Marinkovića o fenomenu popularnosti govore: Dragan DŽajić, Zoran Radmilović, Ratko Božović, Slađana Milošević, Milovan Ilić Minimaks, Dunja Lango, Branislav Vukašinović, Zorica Brunclik, Zoran Hristić, Momo Kapor i drugi...
22:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo
23:15
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike XX veka.... Naziv Rokovnik je igra reči. Rokovnik je mesto gde su zabeleženi najvažniji događaji u periodu od 1958. do 2000. godine. Serija je snimana nekoliko godina, na bitnim lokacijama na kojima je stvarana rok scena: u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kragujevcu, Puli, Rijeci, ljubljani, Novom Sadu i Skoplju. Tom prilikom, snimljeni su razgovori sa više od 300 učesnika i svedoka, i prikupljena je kompletna video-arhiva tog vremena, koja će prvi put biti prezentovana u serijalu.
23:41
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike...
23:48
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Tomazu Albinoniju. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Albinonijevog „Adađa. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01 (R)
00:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02 (R)
00:38
Kalemegdanski sutoni (R)
01:02
Ram za nekoliko poza 05 (R)
01:38
Kako oženiti sina (R)
02:06
Dosije našeg vremena 1952. (R)
03:09
Međutim-Junak našeg doba (R)
03:53
TV feljton-Talenti i obožavaoci (R)
04:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo (R)
05:15
Rokovnik-Igra rokenrol cela Jugoslavija (R)
05:41
Izs naslova -Šuman (R)
06:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01 (R)
06:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02 (R)
06:38
Kalemegdanski sutoni (R)
07:02
Ram za nekoliko poza 05 (R)
07:38
Kako oženiti sina (R)
08:06
Dosije našeg vremena 1952. (R)
09:09
Međutim-Junak našeg doba (R)
09:53
TV feljton-Talenti i obožavaoci (R)
10:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo (R)
11:15
Rokovnik-Igra rokenrol cela Jugoslavija (R)
11:41
Izs naslova -Šuman (R)
11:48
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
12:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01 (R)
12:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02 (R)
12:38
Kalemegdanski sutoni (R)
13:02
Ram za nekoliko poza 05 (R)
13:38
Kako oženiti sina (R)
14:06
Dosije našeg vremena 1952. (R)
15:09
Međutim-Junak našeg doba (R)
15:53
TV feljton-Talenti i obožavaoci (R)
16:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo (R)
17:15
Rokovnik-Igra rokenrol cela Jugoslavija (R)
17:41
Izs naslova -Šuman (R)
17:48
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
18:00
Neobavezno-Ja u školu idem
18:29
Junak ove emisije serijala „Očevi i deca“ jeste Nikola Pavlica iz Like...
18:57
Iz knjige Milana Kovačevića Karavan:... Tražeći Jermu krenuli smo na istok. Rečica Grandžina odvela nas je do zanimljivog sela Klisure. Nasred glavne ulice odmara se krmača sa prasićima. Starinske prizemne kuće originalnog izgleda liče na kulise za neki neobičan film. Neposredno iza sela Grandžina se sastaje sa drugom rečicom nezgrapna imena, Grubinom. Tako nastaje Jerma. Pratimo je. Na naše oči buja, primajući pritoke s leva i s desna. Ulazi u selo Strezimirovce i neprimetno, bez pasoša i vize, u samom selu prelazi jugoslovensko-bugarsku granicu. Graničnog prelaza nema, ali postoji kapija koja se otvara svakog 18. septembra. Tada se na jednoj poljani, u našem delu, održava zajednički sabor. Jerma se vraća u našu zemlju oko dvadeset kilometara vazdušnom linijom na severoistok...  Autor Milan Kovačević, snimatelj Veljko Hari Petrović, rasvetljivač Bogdan Lujić, muzički saradnik Vlada Radulović, montažer Vuksan Lukovac. Premijerno emitovano 27.11.1966, Redakcija dokumentarno-feljtonističkog programa.
19:23
Dosije našeg vremena 1952.
20:25
Jedna od ličnosti koja je nesumnjivo obeležila svetsku političku scenu u 20. veku, bila je Indira Prijadaršini Gandi (1917-1984), prva žena premijer Indije i to u dva mandata i jedna od vodećih ličnosti Pokreta nesvrstanih, čije je delovanje bilo usmereno na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu. Pokret je predstavljao 55 odsto stanovništva planete, većinu vlada na svetu i skoro dve trećine članica Ujedinjenih nacija.... Bivša SFRJ, Indija i Egipat bile su važne članice Pokreta nesvrstanih i njihova međusobna saradnja bila je jaka i intenzivna. Indira Gandi je u svojestvu premijerke Indije četiri puta posetila Beograd. Poslednji dolazak bio je na sahranu predsednika SFRJ Josipa Broza Tita. Ostala je zapamćena izjava Indire Gandi da joj je deda jednom rekao: „postoje dva tipa ljudi: oni koji delaju i oni koji uzimaju zaslugu. Potrudi se da budeš u prvoj grupi. Tamo je mnogo manja konkurencija. Indira Gandi je o svom životu, političkoj karijeri i Indiji govorila za Televiziju Beograd, 1973. godine. Urednik Borivoje Mirković, reditelj Miloš Sefanović.
20:38
Među živim bićima planete na kojoj živimo, jedino je ljudska vrsta uspela da u besmislenom nizu rođenja radi smrti i umiranja zarad života, otkrije uzroke i posledice, zakonitosti i sisteme. Jedino je čovek kadar da osmisli svoju žudnju za boljim uprkos patnji, smrti, mržnji, gladi i haosu.... U ovoj emisiji TV Beograd, snimljenoj sredinom 70-ih godina, tema je rad Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), odnosno pomoć koju ta organizacija pruža zemljama pogođenim prirodnim katastrofama, koje neretko odnose veliki broj ljudskih života i nanose ogromnu štetu kulturno-istorijskom blagu.
21:27
Serijal Riznice kulturnog blaga sniman je 70-ih i 80-ih godina. Ova emisija posvećena je Brionima, najvećem ostrvu jadranske obale u tadašnjoj SFRJ.... Na Brionima je Josip Broz Tito, tokom skoro 40 godina vođenja države, bio domaćin šezdesetorici predsednika država ili vlada i partija, sa gotovo svih kontinenata, o čemu na ostrvu postoje brojna dokumenta i fotografije. Poseban istorijski značaj ima sastanak Tita, Nasera i Nehrua 1956. godine, na kojem su postavljeni temelji pokreta nesvrstavanja. Brioni su bili jedan od najuticajnijih centara međunarodne politike i matična luka nesvrstanih. U emisiji je prikazana i istorija Brionskog arhipelaga i prirodne lepote svih njegovih ostrva.
22:10
U Rogoznici kraj Šibenika, grada na hrvatskom primorju, živeo je Benedikt Lovrić, državljanin tadašnje SFRJ i Francuske.... NJega je 1986. godine posetila ekipa TV Beograd sa željom da čuje njegovu životnu priču, ponajviše o učešću u Drugom svetskom ratu, nakon kojeg je, za brojne podvige dobio značajna vojna odlikovanja. Zbog jednog podviga - hvatanja nemačkog generala fon Tome kod Birhakejma, dobio je neobičan nadimak-Napoleon. Autor Feliks Pašić.
22:54
Jagoda Buić poznata je po tkanim tapiserijama, koje u njenoj umetnosti neretko postaju i skulpture na kojima su radile prvo bosanske, onda pešterske tkalje.... Studirala je uporedo Akademiju primenjenih umetnosti i dizajna i Istoriju umetnosti u Zagrebu. Diplomirala je na akademiji u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Rimu i istoriju kostimografije u Veneciji. Ostvarila je više od 120 projekata kao kostimograf i scenograf za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Poseban detalj iz njene biografije je činjenica da je tri puta kao samostalna umetnica učestvovala na Bijenalu u Veneciji, ali i bila gostujući predavač na najprestižnijim umetničkim univerzitetima u svetu.
23:43
Televizija Beograd je, u periodu od 2000. do 2010, realizovala u okviru Zabavne nedelje 11 portreta poznatih beogradskih glumaca koji više nisu među živima, a čije su uloge upisane u antologiju srpske televizijske i pozorišne produkcije.... Ove nostalgične minijature pod zajedničkim naslovom Majstori nepredvidljivog zanata nastale su isključivo od inserata iz drama, serija i pozorišnih predstava koje poseduje Dokumentacija TVB i citiranih izjava samih glumaca. Portret Rahele Ferari (1911-1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Buličov, Arsenik i stare čipke, Služavka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, među kojima se izdvaja: „Da živim tim novim životom, to je moj san... Da se sručim na scenu i da krenem... Scenario i režija: Bojana Andrić.
00:00
Neobavezno-Ja u školu idem (R)
00:29
Očevi i deca-Trinaestoro Pavlica (R)
00:57
Karavan-Jerma (R)
01:23
Dosije našeg vremena 1952. (R)
02:25
Bela knjiga-Indira Gandi (R)
02:38
Horizont-Unesko,temelji budućnosti (R)
03:27
Riznice kulturnog blaga-Brioni (R)
04:10
Međutim-Napoleon (R)
04:54
Nešto sasvim lično-Jagoda Buić (R)
06:00
Neobavezno-Ja u školu idem (R)
06:29
Očevi i deca-Trinaestoro Pavlica (R)
06:57
Karavan-Jerma (R)
07:23
Dosije našeg vremena 1952. (R)
08:25
Bela knjiga-Indira Gandi (R)
08:38
Horizont-Unesko,temelji budućnosti (R)
09:27
Riznice kulturnog blaga-Brioni (R)
10:10
Međutim-Napoleon (R)
10:54
Nešto sasvim lično-Jagoda Buić (R)
11:43
Majstori nepredvidljivog zanata-Rahela Ferari (R)
12:00
Neobavezno-Ja u školu idem (R)
12:29
Očevi i deca-Trinaestoro Pavlica (R)
12:57
Karavan-Jerma (R)
13:23
Dosije našeg vremena 1952. (R)
14:25
Bela knjiga-Indira Gandi (R)
14:38
Horizont-Unesko,temelji budućnosti (R)
15:27
Riznice kulturnog blaga-Brioni (R)
16:10
Međutim-Napoleon (R)
16:54
Nešto sasvim lično-Jagoda Buić (R)
17:43
Majstori nepredvidljivog zanata-Rahela Ferari (R)
18:00
Republika Austrija oduvek je bila odredište velikog broja turista iz svih delova sveta. Zbog njenih prirodnih lepota, planina i jezera, gradova sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima i muzeja koji svojom lepotom oduzimaju dah, o Austriji je snimljeno mnogo emisija i televizijskih reportaža.... I Televizija Beograd je mislila na sve ljubitelje putovanja i zaljubljenike u otkrivanje novih predela, ljudi i običaja. Vodimo vas u zemlju valcera, snegom pokrivenih vrhova Alpa i gradova koji sa svojim ulicama, građevinama i spomenicima, podsećaju na prizore iz bajki.
18:27
Ovaj grad je smešten u severoistočnom delu Makedonije, u istorijskoj oblasti Kratovsko.... Naselje je položeno u uzanoj dolini Kratovske reke, nekadašnjem krateru. Istočno i južno od grada izdižu se zapadni visovi Osogovskih planina, a zapadno i severno je brdska oblast središnje Makedonije. Oblast Kratova je bila naseljena još u starorimsko vreme. Tada je grad bio poznat kao rudarsko središte, pod imenom Kratiškara. Za vreme Vizantije grad je poznat kao Koritos ili Koriton. U to vreme Kratovo je trgovalo sa zlatom, srebrom i bakrom. Godine 1689. grad je napušten i rudarska okna su bila zatvorena do 1805. U Balkanskim ratovima Kratovo je osobodila srpska vojska, posle čega je priključeno Kraljevini Srbiji, kasnije Jugoslaviji. Autor i urednik Milan Kovačević.
18:57
Bele poklade
19:09
Emisija beleži sećanja inženjera Zorana Manojlovića na događaje pred i za vreme Drugog svetskog rata koji se kao bumerang vraćaju posle 50 godina.... Za nepunih 50 minuta, iskoristivši neke dosad nečujene zvučne zapise u dokumentarnoj emisiji scenarista i reditelj Nikola Lorencin prikazao je gotovo sve najvažnije trenutke koji su bili presudni za Jugoslaviju na početku Drugog svetskog rata. Glasovi političara, vladara, počev od kralja, odnosno kapetana koji je pričitao proglas kralja Petra II kojim se odbacuje Trojni pakt, govor patrijarha Gavrila Dražića uoči aprilskog rata, u potpunosti su prikazali atmosferu koja je tada vladala. Zoran Manojlović je pred izbijanje rata bio učenik III beogradske gimnazije i zajedno sa ocem, na aparatu za snimanje zvuka, snimio i druge govore koji su bitno uticali na događaje koji slede, a njihov sadržaj reflektuje se i danas. Inače o svom ocu poznatom kompozitoru i muzikologu Kosti Manojloviću, borcu u Prvom svetskom ratu, priča sa velikim pijetetom. U emisiji se mogu čuti tonski zapisi izvornih narodnih pesama koje je Kosta Manojlović sakupljao. Zoran se seća i bombarodanja Beograda 6. aprila 1941, ali i euforije koja je nastala nakon njegovog oslobađanja 20. oktobra 1944. U emisiji je korišćen arhivski materijal o događajima vezanim za 27. mart 1941, ustaški pokret i Antu Pavelića, kao i bombardovanje Beograda 1941. Film je snimljen u saradnji sa Institutom za film. Urednica Ksenija Stojanović, scenarista i reditelj Nikola Lorencin, proizvedeno 1994. godine Redakcija dokumentarnog programa, urednica Srebrenka Ilić.
19:59
Vlado Dapčević (1917-2001) revolucionar, učesnik NOB-a, potpukovnik NOVJ...
20:46
Isoruku Jamamoto, admiral i vrhovni komandant japanske carske mornarice u Drugom svetskom ratu (1884-1943).... Dokumentarna emisija iz 1985. godine pruža uvid u impozantnu biografiju tog vojskovođe, koji je bio odan zemlji i caru, čoveku kompleksne ličnosti čiji su temelji počivali na tradiciji samuraja i ratnika. Istovremeno je bio i pragmatik i vizionar, što je prevazilazilo specifična uverenja o vojsci i vojničkoj časti u Japanu. Napad na američku pomorsku bazu Perl Harbur 7. decembra 1941, koji je ušao u anale bitaka u Drugom svetskom ratu, zahvaljujući planu Jamamota, doneo je Japanu pobedu bez presedana, ali je on znao da je time „probuđen uspavani div i da će reakcija tog diva biti strašna. Nije se ustručavao da iskaže protivljenje ratu protiv SAD i savezu sa fašističkom Nemačkom. Javno je kazao da će Japan u Drugom svetskom ratu biti poražen ukoliko sukob potraje duže od godinu dana. Bio je čovek visokih moralnih načela, odan svojim saborcima, o čemu u emisiji svedoče neki od njih. Tokom vojne karijere duge više od četiri decenije dobio je značajna odlikovanja. Jamamoto nije dočekao kraj Drugog svetskog rata. Američki piloti oborili su avion kojim je leteo u obilazak japanskih trupa po južnom Pacifiku. NJegova smrt u potpunosti je u skladu sa rečima njegovog oca, koje mu je majka izvezla na maramici, koju je, nakon završene Pomorske akademije Etadžima, poneo u japansko-ruski rat. „Molim te pogini za cara i otadžbinu, jer kad cvet ratnika padne, on i dalje divno miriše.
21:40
Emisija Dokumentarne produkcije iz 2002. godine. Scenarista i reditelj ovog diptiha, Milan Šarac bio je lični prijatelj velikog Zorana Radmilovića.... Evo jednog njegovog svedočenja: „Bio sam, kao i uvek, pred kraj meseca bez para. Zoran Radmilović je znao tu moju muku, pa me jednim postupkom kupio za sva vremena. Prošao je pored nas i posle pet-šest koraka stao, pa se vratio i kazao mi: „Izvini, Milane, zaboravio sam da ti vratim onaj dug, i gurnuo mi u džep nešto para. To nikad neću zaboraviti. Bio je veliki glumac i veliki čovek. Ovaj navedeni citat biće samo putokaz i izazov gledaocu da ne propusti toplinu pristupa prema jednom ekranizovanom sećanju. Tu atmosferu intimno-javnih svedočenja dodatno će osvetliti i velikani naše filmske i pozorišne scene.
22:25
Emisija Dokumentarne produkcije iz 2002. godine. Scenarista i reditelj ovog diptiha, Milan Šarac bio je lični prijatelj velikog Zorana Radmilovića.... Evo jednog njegovog svedočenja: „Bio sam, kao i uvek, pred kraj meseca bez para. Zoran Radmilović je znao tu moju muku, pa me jednim postupkom kupio za sva vremena. Prošao je pored nas i posle pet-šest koraka stao, pa se vratio i kazao mi: „Izvini, Milane, zaboravio sam da ti vratim onaj dug, i gurnuo mi u džep nešto para. To nikad neću zaboraviti. Bio je veliki glumac i veliki čovek. Ovaj navedeni citat biće samo putokaz i izazov gledaocu da ne propusti toplinu pristupa prema jednom ekranizovanom sećanju. Tu atmosferu intimno-javnih svedočenja dodatno će osvetliti i velikani naše filmske i pozorišne scene.
23:11
Posvete-Posvete Nikole Hercigonje
23:36
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompozitoru Ludvigu van Betovenu. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Betovenove kompozicije „Za Elizu. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
23:44
Spot Duško Trifunović- Druge se pjesme čuju
23:48
Spot Duško Trifunović -Hvala što si došla
00:00
Sa svih meridijana-Austrija (R)
00:27
Karavan-Kratovo (R)
00:57
Bele poklade (R)
01:09
Glasovi iz nevremena (R)
01:59
Tri sužnja socijalizma-Robijaš Vlado Dapčević (R)
02:46
Vojskovođe – Isoroku Jamamoto (R)
03:40
U sećanju-Zoran Radmilović 01 (R)
04:25
U sećanju-Zoran Radmilović 02 (R)
05:11
Posvete-Posvete Nikole Hercigonje (R)